Dana 18. po lokalnom vremenu, Europsko vijeće donijelo je Zakon o kritičnim sirovinama (CMA), na kojem se radi već gotovo godinu dana. Popis materijala u CRMA uključuje 34 ključna materijala kao što su rijetke zemlje, litij, nikal, kobalt i silicij, uključujući 17 strateških materijala.
Vijeće EU-a priopćilo je da su ti materijali ključni za zelenu tranziciju EU-a, digitalnu transformaciju te obrambenu i svemirsku industriju. CRMA postavlja tri standarda za godišnju potrošnju sirovina u EU: 10% iz lokalnog rudarstva; 40% prerađeno u EU; 25% od recikliranih materijala.
Potez EU-a ima za cilj smanjiti ovisnost o vanjskim opskrbama i poboljšati dostupnost sirovina. Zhao Yongsheng, istraživač na Nacionalnom institutu za otvaranje pri Sveučilištu za međunarodno poslovanje i ekonomiju i direktor Francuskog ekonomskog istraživačkog centra, rekao je da bi uzevši vezu za obradu kao primjer, to moglo uključivati prijenos nekih karika industrijskog lanca u EU, posebice u Njemačku ili zemlje istočne Europe. Općenito govoreći, bit će promjena, ali u usporedbi sa sličnim politikama u Sjedinjenim Državama, očekuje se da će ponašanje EU-a biti relativno usklađeno.
Povećanje lokalne proizvodnje EU je u dokumentu s objašnjenjima naveo da će, kako EU napušta fosilna goriva i prelazi na sustav čiste energije koji zahtijeva više minerala, potražnja EU-a za osnovnim metalima, materijalima za baterije, rijetkim zemljama itd. eksponencijalno rasti. Kako bi se postigla zelena tranzicija, EU će morati povećati lokalnu proizvodnju baterija, solarnih ploča, trajnih magneta i drugih čistih tehnologija, što će zahtijevati opsežan pristup raznim sirovinama kako bi se zadovoljila odgovarajuća potražnja. U tu svrhu, EU je naveo 34 ključna materijala, i to: aluminij/boksit/glinica, koksni ugljen, fosfor, antimon, feldspat, laki elementi rijetkih zemalja, skandij, arsen, fluorit, magnezij, metalni silicij, teški Spar, galij, mangan, stroncij, berilij, germanij, prirodni grafit, tantal, bizmut, hafnij, niobij, metalni titan, bor, helij, metali platinske skupine, volfram, kobalt, teški elementi rijetkih zemalja, fosfatne stijene, vanadij, bakar i nikal.
EU je navela da većinu svojih ključnih sirovina trenutno kupuje u zemljama i regijama izvan EU-a. Dok se EU nikada neće nadati da će postići "samodostatnost", cilj je diverzificirati ponudu.
EU je također naveo primjer da se trenutno za neke ključne sirovine EU oslanja samo na jednu zemlju. Na primjer, Turska osigurava 98% opskrbe borom u EU, a Južna Afrika zadovoljava 71% potražnje za platinom u EU. Postoje mnoge ključne sirovine iz Kine, kao što su barit (45%), bizmut (65%), galij (71%), germanij (45%), magnezij (97%), prirodni grafit (40%), skandij ( 67%), volfram (32%), vanadij (62%), cerij (85%), lantan (85%), neodim (85%), prazeodim (85%), samarij (85%), disprozij (100%) ), erbij (100%), europij (100%), gadolinij (100%), holmij (100%), tricij (100%), terbij (100%), torij (100%) i itrij (100%) svi dolaze iz Kine. Konkretno, Kina osigurava 100 % teških elemenata rijetke zemlje u EU-u.
